Navigacija "101" – karte, kompas i kutomjer.

Osnove navigacije

Navigacija i pravilno čitanje topografske karte zna biti česti uzrok problema kod ljudi koji nisu prošli neku vojnu obuku, planinarsku školu ili tečaj preživljavanja i snalaženja u prirodi. Mnogi od nas zanemaruju ovu vještinu jer živimo u vremenu kada nam je sve dostupno digitalno. Pametni satovi, ručne navigacije, mobiteli…. Sve su to stvari koje nam znatno olakšavaju snalaženje i pozicioniranje. No što kada izgubimo mobitel, ostanemo bez mreže ili padnemo i izgubimo sat?  Što kada padne mrak, a ne znamo koristiti alate koji su nam u ruksaku? Nedavno smo svi čitali o djevojci koja je postavila pitanje ChatGPT-ju kako da se spusti niz planinu pa ju je  satima kasnije spašavao HGSS. U ovom blogu obraditi ćemo osnove osnova. Onako kako bi probali objasniti nekome tko prvi put vidi topografsku kartu, kutomjer ili kompas.

Nakon što pročitate ovaj blog imati ćete osnovu za korištenje osnovnih alata poput kompasa, kutomjera, “ranger beads-a” (ako već nemate), znati ćete kako i što zapisati te kako se dovesti na sigurno…

Kompas

Kompas je najosnovniji dio opreme kada se radi o orijentaciji. Danas na tržištu postoje razne vrste i inačice kompasa. Osobno koristim tzv. “nišanski” kompas koji je u startu nešto skuplji no ako uzmete u obzir vijek trajanja onda i nije tako skup. Ono što je bitno kod odabira je da je kompas čvrst, robustan, točan i svakako da ima “nišan” na poklopcu (za određivanje azimuta), povećalo i rotirajuću kompasnu ružu.

Kompasi su uređaji koji pokazuju smjer prema najjačem magnetskom polju što je u našem slučaju sjever (sjeverni pol). Kada koristimo kompas moramo paziti da u njegovoj blizini nema metalnih predmeta jer oni mogu utjecati na magnetsku iglu i time naš kompas neće dati točan podatak. Kod navigacije kompasom često se spominje azimut. Pa što je to azimut. Za one koji se prvi put susreću s tim pojmom pojednostaviti ćemo to koliko god je moguće. Azimut je smjer kretanja u formatu stupnjeva! Kada pogledamo kompas imamo skalu od 360 stupnjeva na ruži. Uzmimo kao primjer da se želimo kretati na istok. Istok je 90 stupnjeva na kompasu pa bi nam i azimut bio ni manje ni više nego 90 stupnjeva.

SAVJET: Kada se trebamo orijentirati na nepoznatom terenu ne pristajemo na kompromise. Moramo biti sigurni u točnost i preciznost svoje opreme, zato na kompasu nemojte štediti. Da, istina je da u danšnje vrijeme svi imamo digitalne kompase i svima je puno dati 50ak eura za nešto što će godinama stajati u ruksaku, no taj jedan put kada ćete ga trebati iskoristiti može puno značiti. Kupite kvalitetniji kompas i koristite ga. Vježbajte s njim u urbanim sredinama, kratkim planinarenjima i sl.

Kompas

Ranger Beeds

Što je sad ovo? Oni koji nisu bili u vojsci ili na nekom tečaju preživljavanja i izvlačenja s nepoznatog terena vjerojatno za ovo nisu čuli. Čak i ne znam kako bi ovo preveo na hrvatski jezik, no ranger beads je jeftin i kvalitetan alat koji nam pomaže mjeriti udaljenost, što nam je kod navigacije uz smjer kretanja najvažnija metrika. Kada nemamo GPS koji nam daje podatke koliko smo prošli ili koliko još imamo do cilja, moramo se osloniti na alternativne metode. Obično je to brojanje koraka (Pace Count kako ćemo ga zvati dalje u tekstu jer zvuči više cool). Pace Count je mjera od 100m određena s brojem koraka koji napravite.  Najčešće se broji svaki drugi korak (npr. Svaki put kada lijevom nogom stanemo na tlo). Dakle da bi bili što točniji moramo znati točnu udaljenost od 100m, koju ćemo proći tako da ćemo brojati svaki puta kada nam lijeva noga stane na tlo. Nakon toga imamo svoj Peace pomoću kojega znamo da smo, npr. Svaki puta kada smo nabrojali do 55 prošli 100m udaljenosti.

SAVJET: Pace Count nije jednak svima. Ima nas sa dužim ili sa kraćim korakom pa je tako i Pace svakome različit. Isto tako nije isti ako hodamo s opremom na sebi ili bez, ako se krećemo uz brdo ili niz brdo. Idealno bi bilo, ako imamo mogućnosti izmjeriti Pace bez opreme, pa ponovo sa opremom te iz ta dva broja izvući prosjek.

Sada kada znamo što je pace count vratimo se na ranger beads. To su doslovno perle (to je doslovno najsličnije prijevodu beads) poslagane na paracord u dvije sekcije koje se ne mogu samostalno pomicati.

Ranger beeds

Ovaj jednostavni alat pomaže nam pri praćenju prijeđene udaljenosti. Svaki put kada prijeđemo svoj “pace” odnosno 100m pomaknemo jednu perlu na drugi kraj paracorda. Ja osobno koristim dvije sekcije. Na jednoj imam 10 perli koje koristim svakih 100m, dok na drugoj imam 5 perli koje pomičem kada pomaknem zadnju perlu iz prve sekcije. Tako ukupno mogu brojati do 6km (prva sekcija po 100m – 10perli = 1km i druga sekcija koju pomičem svaki puta kada završim s prvom)

SAVJET: zapišite svoj pace count kada ga izmjerite da u svakom trenutku znate koji je. Kada smo u stresnoj situaciji i moramo obratiti pozornost i na druge stvari često se desi da zaboravimo taj broj.

Prije nego nastavimo dalje, moramo napomenuti da se razvoj svake kvalitetne platforme ne događa se sam od sebe. Iza njega stoje ljudi i brendovi koji prepoznaju vrijednost ideje, dijele sličnu filozofiju i spremni su pružiti podršku.

Zato se ovom prilikom želimo zahvaliti našem partneru Booster – Tactical & Army Shop, koji je prepoznao Civilian Edge kao edukacijsku platformu usmjerenu na taktičko razmišljanje, grayman pristup i spremnost za stvarne životne izazove.

U njihovom asortimanu možete pronaći širok izbor taktičke opreme, odjeće i dodataka namijenjenih terenu, svakodnevnoj upotrebi i nadolazećim avanturama — bez kompromisa po pitanju kvalitete i funkcionalnosti.

ISKORISTITE PROMO KOD: CVLN10 NA NJIHOVOM WEB-u I U TRGOVINI, TE OSTVARITE POPUST OD 10% NA KUPOVINU.

Podrška partnera poput Boostera omogućuje nam da nastavimo razvijati sadržaj, znanje i projekte koji stoje iza Civilian Edge platforme.

BILJEŠKE

GPS uređaji pamte sve podatke i prikazuju nam sve što želimo u trenu. Na žalost rijetko tko je sposoban u stresnoj situaciji gdje se mora izvući i dovesti na sigurno sve pamtiti. Pogotovo ako na to dodate hladnoću, glad, zabrinutost…. Često stvari odu krivo. Zato sam mišljenja da je zapisivanje bilješki u ovakvim situacijama bitno. Azimut, plan kretanja,  prijeđene udaljenosti… Kupite si bilježnicu ili blok koji vam stane u džep ili neki pouch koji je lako dostupan i uvijek ga imajte sa sobom. 

Vodootporni blok za pisanje

Osobno sam fan “Write in the rain” bilježnica kojima se neće ništa desiti i ako se smoče. Kad se radi o veličini, uzmite ono što vam se neće gužvati. Ako znate da bilježnicu nosite u bočnom džepu hlača prilagodite veličinu tom džepu. Nemojte da vam se desi da imate zapisane bitne podatke i bilješke i onda vam se bilježnica zgužva u džepu jer je prevelika pa kasnije ne možete pročitati što ste zapisali. Isto tako obratite pažnju na to kako je bilježnica uvezana. Bilježnice sa metalnim spiralama mogu uzrokovati probleme kod korištenja kompasa kako sam već naveo. Ne kažem da nisu dobre, samo trebate biti svjesni toga. Što se tiče pisala, osobno volim obične drvene olovke. Lagane su, mogu se naoštriti nožem, ne pucaju tako često. Isto tako volim sa sobom imati permanentne markere (obično set u 4 boje). Njima možemo pisati ili crtati po plastičnim košuljicama koje nam mogu poslužiti kao ekstra layer na karti. Tako ne uništavamo kartu a možemo zapisati i označiti sve bitno. Dakle sljedeća stvar su logično plastične košuljice. Najobičnije one iz svake papirnice. Uz ovo što sam gore naveo u njima možemo i čuvati karte. Tako će nam duže trajati i očuvati ćemo ih u lošim vremenskim uvjetima. Malo skuplja opcija je kupovina poucha za kartu. On je s jedne strane također plastičan i proziran pa i po njemu možemo pisati permanentnim flomasterom i kasnije to obrisati alkoholom. Jedna od opcija je i laminacija karte ako znamo točno područje kojim ćemo se kretati pa tu kartu isprintamo, uvećamo i laminiramo.

Kutomjer / protractor

Kutomjer na karti je gotovo isto što i kompas na terenu. Čitanje karte, određivanje azimuta na karti, mjerenje udaljenosti, planiranje rute… Sve su to stvari za koje ćete koristiti kutomjer. Svakako preporučam mali kutomjer namijenjen za ovu svrhu koji stane u džep ili bilježnicu  na kojemu imate osnovne skale poput stupnjeva ili skale za mjerenje udaljenosti.

SAVJET: Karte se izrađuju u raznim mjerilima. Budite sigurni da vaš kutomjer odgovara mjerilu karte. U Hrvatskoj se najčešće koristi mjerilo 1:25000 (1cm na karti = 250m u prirodi). To je standardno mjerilo i koriste ga planinari, HV, HGSS, ustanove za obrazovanje i orijentaciju. Naravno to ne znači da se ne koriste i druga mjerila ovisno o potrebi. Uvijek pročitajte mjerilo na karti koju koristite.

Kartografski kutomjer

KARTA

Karta je umanjeni i pojednostavljeni prikaz terena. Ona ne pokazuje sve, nego samo ono što je važno za kretanje: oblik tla, puteve, vodu, naselja i orijentire. Kada nema GPS-a, karta postaje tvoj „pogled odozgo“ i jedini pouzdan alat za snalaženje. Dok god znaš čitati kartu, nisi izgubljen — samo se nalaziš negdje.

Po našim saznanjima u HR još uvijek nema opcije poput calltopo.com platforme gdje bi se mogla kupiti digitalna karta za određeno područje sa opcijama koje najviše odgovaraju pojedincu, no u većini planinarskih dućana možete pronaći karte koje su dosta detaljne i mogu poslužiti gotovo svakoj svrsi. Isto tako postoji opcija kupovine digitalnih karti koje radi HGSS preko aplikacije Avenza maps. Kada tamo kupite karte možete ih koristiti offline ili isprintati u mjerilu (ako za to imate mogućnosti).

Zašto je mjerilo na karti bitno? Svaka karta je napravljena u određenom mjerilu kako smo već naveli. Kod nas je nekakav standard za karte 1:25000 što znači da je 1cm na karti 25000cm u prirodi tj. 250m. U praksi bi to značilo da ako uzmemo na karti dvije točke koje su udaljene 2cm, na terenu će nam trebati 500m da prijeđemo tu udaljenost (naravno ako imamo pravocrtno kretanje). Kada gledamo kartu važne informacije se obično nalaze izvan same karte. Obično imamo dvije vrste mjerila. Numeričko (ono koje smo spominjali do sada, a govori nam omjer udaljenosti na karti u odnosu na prirodu) i grafičko mjerilo (to su one crne linije s podjelama) Grafičko mjerilo daje nam mogućnost izmjeriti udaljenost bez računanja.

Karte moraju biti nove! Pod nove mislimo da ne bi trebali koristiti kartu koja je starija od 8 – 10 godina. Razlog tome pomicanje “magnetnog sjevera” (sjevernog pola). On se konstantno miče zbog rotacije Zemlje te može biti različit na različitim područjima u svijetu. Zbog tih pomicanja kroz godine može doći do krivog prikaza. Još jedna stvar na koju trebamo obratiti pažnju kod čitanja karte je ekvidistanca. Na karti ste primjetili hrpu linija koje nisu pravocrtne. Te linije nazivamo izohipse (konture) i one nam pokazuju dali je teren ravan ili strm. Što su te linije gušće i bliže jedna drugoj to je teren strmiji. Ekvidistanca je visinska razlika između dvije izohipse izražena u metrima i ključna za razumijevanje reljefa.

GLAVNA I SPOREDNA OBILJEŽJA RELJEFA

Glavna obilježja reljefa su velika, lako uočljiva (vrhovi, doline, grebeni, sedla, jame/vrtače), dok su sporedna manja, ali često presudna za kretanje i zaklon (jaruge, ogranci grebena i litice).

Vrhovi

Vrh je najviša točka određenog područja. Na karti se prepoznaje po zatvorenim izohipsama koje se prema sredini penju u visinu.

Vrhovi služe kao orijentiri, ali i kao točke s kojih se često pruža pregled okolnog terena. U praksi, vrh je lako prepoznati na karti, ali nije uvijek najlakše ili najsigurnije mjesto za kretanje.

DOLINE

Dolina je izduženo udubljenje terena između viših dijelova, često oblikovano vodom. Na karti se vidi kao V-oblik izohipsi koji pokazuje prema višem terenu.

Doline su prirodni pravci kretanja jer su često blažeg nagiba, ali mogu biti spore, mokre ili zatvorene vegetacijom.

GREBENI

Greben je izduženi povišeni dio terena koji se pruža između dvije niže strane, najčešće dolina ili jaruga. Na karti se prepoznaje po izohipsama koje tvore obrnuti V ili U-oblik, otvoren prema nižem terenu.

Kretanje grebenom često omogućuje bolju preglednost i suši teren, ali i veću izloženost.

SEDLA

Sedlo je najniža točka između dva vrha ili grebena. Na karti izgleda kao mjesto gdje se izohipse sužavaju između dva viša područja, a zatim ponovno šire.

Sedla su prirodni prijelazi preko planina i često se koriste za rute jer nude kompromis između visine i prohodnosti.

Jame / vrtače (udoline)

Jama ili vrtača je zatvoreno udubljenje terena niže od okolnog prostora. Na karti se prikazuje kao zatvoreni krugovi izohipsi s crtama koje pokazuju prema unutra.

Takva mjesta mogu biti nevidljiva s udaljenosti, ali značajno utječu na kretanje, odvodnju vode i orijentaciju.

Jaruge (draws)

Jaruga je usko, izduženo udubljenje terena, manje od doline. Na karti se prepoznaje po V-obliku izohipsi koji pokazuje prema višem terenu, ali u užem i kraćem obliku nego kod doline. Ako tražite izvor vode, jaruga je dobro mjesto za provjeriti.

Jaruge često nude zaklon i lakši pristup, ali mogu biti obrasle, strme ili skliske, što usporava kretanje.

Izdanci / ogranci grebena (spurs)

Izdanak grebena je manji greben koji se odvaja od većeg grebena ili brda i spušta prema nižem terenu. Na karti se vidi kao U ili V-oblik izohipsi otvoren prema nižem terenu.

Takvi izdanci često se koriste za kretanje po visini i orijentaciju, jer razdvajaju jaruge i daju jasnu strukturu terenu.

Litice (cliffs)

Litica je vrlo strm ili okomit dio terena, često neprohodan bez posebne opreme. Na karti se prepoznaje po izohipsama koje su izrazito zbijene ili se gotovo dodiruju, a ponekad i po posebnom simbolu stijene.

Litice su prirodne prepreke koje određuju kuda se ne može ići, pa su jednako važne za planiranje rute kao i prohodni dijelovi terena.

Navigacija u prirodi nije egzotična vještina rezervirana za vojsku ili hardcore preživljavanje — to je osnovni alat svakog planinara koji želi biti samostalan i siguran. Karta i kompas ne znače ništa ako ne znaš kako ih koristiti, zato je poznavanje vlastite opreme apsolutna osnova. Još važnije, kad stvari krenu po zlu i shvatiš da si izgubljen, panika je najveći neprijatelj. Smiri se, stani, razmisli i počni čitati teren oko sebe — reljef, linije grebena, vodotoke, šumske prosjeke i sitne detalje koji ti mogu reći gdje se zapravo nalaziš.

Dobra navigacija je kombinacija znanja, pažnje i prakse. Oprema se ne nosi samo “za svaki slučaj” — s njom se mora vježbati. Što više treniraš u kontroliranim uvjetima, to ćeš biti mirniji i učinkovitiji kad dođe do stvarne situacije. U prirodi nema mjesta za nagađanje, ali ima mjesta za pripremu. A pripremljen planinar je planinar koji se vraća kući.

#staysharp #stayready

Shopping Cart
Scroll to Top